Vraćate se s posla jednog vrelog julskog dana. Onako bezvoljni i iscrpljeni, pravo iz prevoza, ulazite u stan i odmah s vrata palite klimu.
Posle ručka uključujete mašinu, a potom i sušilicu za veš i bojler da greje vodu za kupanje, dok aparat za kafu i dalje stoji uključen u struju, kao i uvek, bez obzira na to da li se koristi ili ne.
Uveče sedate da pregledate račune i napravite plan za upravljanje kućnim budžetom za ovaj mesec. I, kada dođete do računa za struju, shvatite da je opet „eksplodirao”.
Ako ste se ikada zapitali zašto vam leti račun za električnu energiju skoči kao temperatura u 2 sata popodne, ne brinite, mnogima je to enigma.
Razlog su uglavnom preopterećeni aparati, loše navike, nesvesni propusti i – možda najvažnije – neshvatanje kako funkcionišu tarifne zone.
Ovde ćete pronaći konkretne, proverene i jednostavne načine da vaši kućni aparati troše manje struje, a vaš račun konačno postane onakav kakav bi trebalo da bude: predvidiv, kontrolisan i po mogućstvu, niži.
Razumevanje tarifnih zona – prvi i najvažniji korak

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih vam letnji račun za struju „iskoči iz šina“ nije samo to što trošite više, već i to kako vam se ta potrošnja tarifira.
Većina građana Srbije još uvek ne obraća pažnju na sistem tarifnih zona koji EPS primenjuje, a to je zapravo ključna stvar za kontrolu potrošnje.
Kako funkcionišu tarifne zone?

Ovaj sistem je zamišljen tako da potrošače motiviše na štednju, jer što više trošite, cena po kilovat-satu raste.
- Zelena zona: Ako mesečno potrošite do 350 kWh, plaćate osnovnu cenu struje, što je oko 7,49 din/kWh bez PDV-a.
- Plava zona kreće se od 351–1600 kWh mesečn.: Svaki kilovat u ovoj zoni se plaća 26% skuplje.
- Crvena zona je več potrošnja koja podrazumeva više od 1600 kWh potrošenih mesečno. U ovoj zoni, cena po kWh raste i do 56% više od osnovne.
Da bi stvar bila još kompleksnija, ako pređete iz jedne zone u drugu, cela dodatna potrošnja (ne samo višak!) ulazi u višu cenu.
Dakle, nije samo tih par kilovata koji prelaze granicu skuplje, već svaki sledeći kWh koji potrošite u tom mesecu.
Dnevna tarifa i noćna tarifa – dodatna prilika za uštedu
Ako imate dvotarifno brojilo (što bi svako domaćinstvo trebalo da razmotri), možete još dodatno da uštedite time što ćete noću uključiti na primer bojler ili veš mašinu.
Uklučivanjem nekih od najvećih potrošača električne energije tokom noći, možete prepoloviti trošak koji prave ti uređaji.
Zamislite: ako bojler troši 3 kWh dnevno, a greje noću, umesto 22,5 dinara po danu, platićete 11,25 dinara po danu.
Mesečno, to je ušteda od preko 300 dinara na samo jednom uređaju.
Dakle, nije dovoljno da manje trošite, već morate pametno trošiti. Pratite brojilo, vodite beleške, ili još bolje: prijavite se na eBill servis EPS-a i dobijajte detaljan izveštaj o zonama i potrošnji svakog meseca.
Top 7 kućnih potrošača leti – i kako da ih pripitomite
Moguće je da ni sami ne znate koliko pojedini uređaji u domaćinstvi troše električne energije, ali se ni ne morate opterećivati pojedinačnom potrošnjom.
Mi smo tu da otkrijemo koji su to najveći „gutači” struje, ali i da vam damo korisne savete i trikove da njihovu potrošnju optimizujete.
Primenite neke od njih i gledajte kako vam se račun za struju topi kao sladoled na letnjim vrućinama.
1. Klima uređaj – Neophodan, ali ubija budžet

Klima troši u proseku 1–1,5 kWh na sat, što može značiti i do 2000 dinara mesečno ako radi 6 sati dnevno.
Evo kako da sprečite suvišnu potrošnju:
- Temperatura na kojoj klima radi neka bude podešena na 25–26°C, ne niže, svaki stepen razlike povećava potrošnju za 5 do 7%.
- Ako ga imate, koristite eco program ili „sleep“ režim noću. Ona reguliše jačinu rada i smanjuje trošnju.
- Čistite filtere bar jednom mesečno. Zaprljan filter znači slabiji protok vazduha i veću potrošnju.
- Uključujte je što manje tokom dana, kada je tarifa skuplja i svakako je ne ostavljajte uključenu kada izlazite iz stana.
2. Bojler – jedan od najvećih potrošača

Bojler čini i do 15% ukupne potrošnje električne energije.
Ako greje vodu celog dana, troši i do 300 kWh mesečno.
Kako ga pripitomiti:
- Podesite termostat na 55–60°C, nikad ne stavljajte na maksimum.
- Kupujte bojler sa dobrom izolacijom, da voda duže ostaje topla.
- Uključujte ga noću (ako imate dvotarifno brojilo), kada je struja jeftinija.
3. Frižider i zamrzivač – rade non-stop

Ovi uređaji mogu trošiti i do 30 kWh mesečno, posebno leti kada kompresor radi češće zbog spoljne toplote.
Saveti za uštedu:
- Ne otvarajte vrata često i ne ostavljajte ih dugo otvorenim
- Ne ubacujte tople namirnice direktno u frižider
- Ukoliko je moguće, održavajte odstojanje uređaja od zida (bar 10 cm) radi bolje ventilacije.
4. Veš-mašina i sušilica – sveža odeća, skuplja struja

Jedno pranje na 60°C može potrošiti i do 1,2 kWh.
Ako perete 4 puta nedeljno, to je skoro 20 kWh mesečno.
Šta raditi:
- Koristite eco program na 40°C kad god je moguće.
- Perite veš noću, u jeftinoj tarifi.
- Izbegavajte sušilicu leti. Bolje koristite žicu za sušenje
5. Rerna i šporet – podcenjeni potrošači

Leti kuvamo lakše obroke, ali ako često koristite rernu, mesečna potrošnja može varirati između 20 i 40 kWh.
Evo kako da trošite pametnije:
- Kuvajte za više dana – manje ćete morati da ukljčujete uređaje.
- Isključite rernu 5 minuta pre kraja, koristiće akumuliranu toplotu.
- Koristite poklopce na šerpama, jer se vreme kuvanja i potrošena energija mogu uštedeti i do 30%.
6. Rasveta i stand-by uređaji – sitnice koje ne praštaju
LED rasveta je odlična ušteda, ali stari uređaji i punjači troše i kad ih ne koristite.
Rešenje:
- Koristite LED sijalice, koje troše i do 80% manje struje.
- Isključujte TV, rutere i punjače kada nisu u upotrebi. Verovali ili ne, sve to godišnje može doneti i do 1000 dinara uštede.
7. Mali kućni aparati – sve što ostavljamo uklučeno u šteker

Mikrotalasne, blenderi, aparati za kafu, električna kuvala, friteze na vazduh…
Svi ovi uređaj deluju bezazleno, ali kad ih koristite više puta dnevno, stvaraju ozbiljniji trošak.
Pametna praksa:
- Isključite male kućne aparate iz struje nakon korišćenja.
Još nekoliko malih trikova za uštedu
Kada ste već „srezali“ potrošnju na velikim potrošačima kao što su klima ili bojler, sledeći korak je da obratite pažnju na sitnice koje vam svakodnevno „kradu“ kilovate, često neprimetno, ali konstantno.
Znajte da se ušteda ne krije samo u tehnologiji, već i u ponašanju.
Evo nekoliko trikova koji možda deluju banalno, ali zaista prave razliku u ciframa na računu za struju, mesečno, a naročito na godišnjem nivou.
Zavese, roletne i refleksija sunčeve svetlosti
Leti sunce i te kako može biti vaš protivnik. Ne samo napolju, gde vas iscrpljuje vrelinom, već i u vašem rođenom domu, a da toga niste ni svesni.
Ako u stanu imate velike prozore koji su direktno izloženi suncu (posebno između 12 i 17 časova), temperatura u prostoriji može porasti i za 5 do 7 stepeni, što tera klimu da radi jače i duže.
Rešenje:
- Spustite roletne ili venecijanere u najtoplijem delu dana.
- Koristite termo-reflektivne zavese koje odbijaju toplotu.
- Postavite biljke ispred prozora jer deluju kao prirodni filter.
Pametni tajmeri i programabilni uređaji
Ako imate uređaje koji podržavaju programiranje rada (npr. bojler, klimu ili veš-mašinu), iskoristite to maksimalno.
Uključivanje i isključivanje u tačno vreme, posebno u jeftinoj tarifi, pravi razliku i automatski štedi, a da vi ne morate više da mislite o tome.
Praktični primeri:
- Bojler podešen da se uključi u 2:00 ujutru, i da se isključi do 6:00 štedi struju, a svakako greje vodu kao i tokom dana.
- Ako klima radi tokom noći, podesite je da se isključi, recimo, sat vremena pre vašeg buđenja.
- Veš-mašina neka počne sa pranjem kada počne i jeftina tarifa.
Znamo, sada mislite kako nijedan od ovih trikova pojedinačno neće „spasiti“ vaš račun.
I u pravu ste, možda nećete odmah primetiti razliku. Alli kumulativno, ušteda može biti i preko 1000 dinara mesečno.
To znači da tokom godine možete uštedeti i 10.000 dinara, što je dovoljno za jedno noćenje na moru i lep porodičan obrok u restoranu.
Račun za struju ne mora da „pojede” letovanje

Ne dozvolite da vam račun za struju oduzme more. Leto može biti i zabavno i komforno i ekonomično, samo ako znate gde vam energija „curi“.
Niste dužni da se preznojavate, niti da „plaćate ceh“ udobnosti i lepo prospavanih noći.
Uz male promene navika i malo pažnje oko režima tarifnih zona, ušteda od 1000 do 2000 dinara mesečno nije iluzija, već realnost koja se lako pretvori u izlet, nove patike za dete, ili, ako ništa drugo, bart donosi mir i pomaže vam da eskivirate stres sledeći put kada otvorite račun za struju.
Probajte bar dva-tri saveta iz ovog teksta. Testirajte ih ovaj mesec. I ako primetite da vam brojilo ide sporije, podelite to znanje sa porodicom i komšijama.
Jer svima dobro dođe kada se u ovim vremenima inflacije uštedi koji dinar.